Detaljniju vremensku prognozu pogledajte na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Satelitska snimka Europe

slika

Korisne informacije

TEMPERATURA ZRAKA:
Prosječna temperatura zraka tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja je 24 °C, dok je prosječna temperatura zraka tijekom, siječnja 8,8 °C.
TEMPERATURA MORA:
Jadransko more ima dosta izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 11°C. More je najhladnije zimi kada temperatura mora iznosi oko 7°C, dok je ljeti more najtoplije i temperatura doseže čak 24°C na južnom, a u sjevernom dijelu i 27°C.
MORSKE MIJENE:
Plima i oseka u Jadranskom moru imaju relativno male amplitude. U južnom dijelu razlika rijetko prelazi 40-ak centimetara, dok je u sjevernom Jadranu razlika nešto veća i doseže 1 metar. Morske mijene imaju poludnevni ritam tijekom punog mijeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti.
DUBINE:
Jadransko more najpliće je u sjevernom dijelu kod Istre gdje dubina mora ne prelazi 50 metara, a najdublje je na jugu u takozvanoj Južnojadranskoj dolini gdje je najveća dubina na oko 1,300 metara.
MORSKO DNO:
Posljedica tektonskih pomicanja, abrazije i erozije je pojava podzemnog reljefa. Tokom povijesti neravna područja morskog dna se stalno smanjuju zbog sedimentacije organskih otpadaka zemlje.
MORSKE STRUJE:
One su pod utjecajem vjetrova, slanosti mora, razlika u tlaku i temperaturi. S obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Jadranske morske struje se teže primjećuju. Brzina struje mijenja se s obzirom na područje, ali ovisi i o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, ali kod nas znaju doseći brzinu i od 4 čvora.
SLANOST MORA:
Slanost mora je ukupna količina soli dobivena iz kilograma morske vode. Najčešće se izražava u promilima ili gramima. Slanost Jedranskog moraje u prosjeku 38,30 promila tj. 38,30 grama soli. Zbog utjecaja rijeke Pad slanost Jadrana je u sjevernom dijelu nešto niža nego na srednjem i u južnom Jadranu.

Vjetrovi

BURA:
Bura je tipični vjetar Jadranskog primorja. Puše u zavjetrini Dinarida koji dijele općenito topliji zrak nad morem od hladnog zraka nad kopnom. Bura je jak, hladan i pretežno suh sjeveroistočni vjetar koji puše preko Dinarskog gorja. Njena su najznačajnija osobina snažni udari. Satne vrijednosti srednje brzine bure prelaze i 30 m/s, dok udari vjetra mogu preći brzine i od 60 m/s. Bura puše po nekoliko sati do nekoliko dana. Javlja se kroz gotovo cijelu godinu iako je njena učestalost u pojedinim godinama različita. Na istočnoj obali Jadrana učestalost joj opada od sjeverozapadnog prema jugoistočnom dijelu. Prevladava zimi kad s prekidima može potrajati i do dva tjedna. Zimski vjetar u prosjeku je jači od ljetnog.
JUGO:
Jugo je vjetar jugoistočnog smjera duž Jadrana. Uzroci tome su specifična orografija, tj. položaj Jadrana i planinskog lanca uz istočnu obalu, te sinoptičke situacije koje pogoduju strujanju takvog vjetra. Jugo je tipični vjetar Jadranskog mora, uvjetovan općim južnim strujanjem nastalim zbog Genovske ciklone ili ciklone na Jadranu, a samo ponekad kao dio strujanja vjetra scirocco koji puše na širem prostranstvu Sredozemlja, dolazeći iz Afrike. Važno je uočiti da jugo nije nužno dio porodice scirocco vjetrova, što su pokazali Jurčec i sur. (1996), iako se često svrstava u tu skupinu u literaturi.
MAESTRAL:
Maestral je tipičan ljetni jadranski sjeverozapadni vjetar koji puše za stabilna anticiklonalna vremena. Izostaje prije nastupa juga, a ponovo počinje puhati dan nakon kiše. Poznat je od davnina i zbog osvježavajućeg učinka odredio je i način gradnje starih dalmatinskih gradova. U gradovima na obali, ulice se prostiru tako da omogućavaju nesmetano provjetravanje utječući na kvalitetu zraka. Koriste ga i jedriličari, posebno daskaši početnici. Često se poslijepodne, za vrijeme maestrala, javljaju niski grudasti oblaci; kumulusi. Maestral ima svoj dnevni ritam: započinje ujutro laganim puhanjem s mora prema kopnu. Tijekom poslijepodneva se pojačava da bi se navečer ponovo stišao. Prestanak maestrala znači započinjane noćnog strujanja s kopna prema moru (burin). Time se zatvara jedan cjelodnevni krug strujanja na obali.