Povijest
Povijest
Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba. Bio je mjesto starogrčkog naseljavanja, a iz tog doba datira i starovjekovno naselje Issa. Poslije prijelazi pod starorimsku vlast. U ranom srednjem vijeku se nalazi u starohrvatskoj državi. Poslije je cesto mijenjao vladare, odnosno za vladare je imao Mletke, Francuze, pa cak i Englezi (tada se na otoku, prvi put u Hrvatskoj, zaigrao i kriket). Poslije pada Napoleona i Mletačke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala viška bitka, koja je umnogome utjecala na daljnji razvoj događaja na istočnoj jadranskoj obali. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i čitavom Dalmacijom.
Vis u 20. stoljeću
Raspadom Austro-Ugarske, Vis potpada pod talijansku okupaciju (1918-1921), a zatim postaje dio Kraljevine SHS. Premda je Londonskim Ugovorom 1915. otok bio obećan Italiji, njena vojska se ipak morala povuci s Visa. Postoji priča da je u zadnji trenutak na mirovnoj konferenciji u Parizu Italiji darovano Lastovo da bi napustila Vis, koji je za nju imao simboličku važnost zbog poraza iz 1866. godine. Smatra se da je u tome glavnu ulogu imao Ante Trumbić koji je bio i zastupnik otoka Visa. Doba Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije je razdoblje prve krize otoka, uzrokovane gubitkom velikog tržišta. Također dolazi do sukoba oko podjele kolonatskog zemljišta, što koriste tadašnji velikosrpski krugovi iz Beograda. Oni su obećali zemlju Višanima koji prijeđu na pravoslavnu vjeru, što je velika skupina težaka i učinila. U Visu je 1933. podignuta velika pravoslavna crkva i nastavljen je prijelaz stanovništva na pravoslavlje. To je uzrokovalo teške sukobe, uključujući i fizičke, medu mještanima, koji su se oštro podijelili na dvije nepomirljive strane. Osnivanjem Banovine Hrvatske , prevladala je prohrvatska struja na otoku, a pokret pravoslavaca se osipa, da bi potpuno nestao tijekom rata.
Vis u Drugom svjetskom ratu i poraću
Po Izbijanju Drugog svjetskog rata, otok Vis je ponovno 1941. okupirala Italija, koja je odmah započela provoditi politiku opće talijanizacije, posebno u samom mjestu Visu gdje je imala nešto pristaša. Oni su se posebno okomili na članove HSS-a, koristeći metodu izgona uglednijih Višana u NDH. S porastom partizanskih akcija, metode vladanja postajale su sve okrutnije, uključujući strijeljanje talaca u Visu i Komiži i paljenje kuca po viškim selima. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. vlast na otoku preuzimaju Partizani. Vis je jedini dio nekadašnje Jugoslavije koji nikad nije zauzela njemačka vojska. Tada je na njemu bila smještena saveznička vojna zračna luka (danas pod vinogradima). Tito se sklonio na Vis u lipnju 1944. nakon njemačkog desanta na Drvar. Do zauzimanja Beograda u listopadu 1944. otok je funkcionirao kao središte partizanskih vlasti i savezničkih vojnih misija. Svo otočko stanovništvo koje nije bilo sposobno za borbu evakuirali su Britanci u logor El Shatt na Sinaju, gdje su mnogi Višani i umrli zbog loših uvjeta života. Povratak iz Egipta je izvršen tijekom 1946. godine. U socijalističkoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance ( zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek 1989.) i čitav je pretvoren u veliku vojnu utvrdu. Na površini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Posljedica polustoljetne izolacije bilo je gospodarsko zaostajanje i nemogućnost turističkog razvoja, a s tim povezano i veliko iseljavanje stanovništva. Jugoslavenska vojska je napustila otok tek 30. svibnja 1992. godine, gotovo šest mjeseci nakon međunarodnog priznanja Hrvatske.
Povijest kroz godine
397. prije Krista
Dionizije Sirakuški osnovao grčki polis Issu
IV / III st. pr. Krista
Issa osniva kolonije na kopnu (Tragurion - Trogir, Epetion - Stobreč), otok Korčula (Lumbarda)
1150. godina
Vis u sklopu osnovane Hvarske biskupije
1177. godina
Papa Aleksandar III. posjećuje otok Vis i posvećuje crkvu sv. Nikole u Komiži
1278. godina
Hvar i Vis priznaju vlast Venecije
1331. godina
Hvarski statut je zajednički zakonik za Hvar i Vis
1358. godina
Zadarskim mirom Vis s Hvarom opet u sastavu Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva
1612. godina
U Visu osnovana škola koju je dobrovoljno pohađalo 20 učenika
1615. godina
Gradi se velika kula Perasti u Visu
1797. godina
Padom Venecije Vis potpada pod Austriju
1805. godina
Napoleon, Vis pod francuskom upravom
1810. - 1815. godine
Englezi na Visu
1811. godina
U bici francusko-talijanske i engleske flote pobijeđuju Englezi
1815. godina
Vis vračen pod upravu Austrije
1866. godina
U boju pod Visom austrijska flota pobijeđuje talijansku
1892. godina
U komiži otvorena tvornica za preradu ribe
1900. godina
Utemeljena pučka škola u Velom selu
1910. godina
Vis bilježi najveću napućenost s 10 107 stanovnika
1918. - 1921. godine
Nakon raspada Austro-Ugarske u I. svjetskom ratu, otok okupira Italija
1921. - 1941. godine
Vis u sastavu kraljevine SHS
1941. - 1945. godine
Po sporazumu s Pavelićem Vis pripaja Italija
1945. - 1991. godine
Vis je u sastavu SFR Jugoslavije
1961. godina
Izgrađena je prva viška vinarija
1963. godina
Proradio vodovod
1964. godina
Vis dobiva struju s kopna
1988. godina
JNA dopustila dolazak stranih turista na Vis
1991. godina
Nakon osamostaljenja Hrvatske, ostatci Jugoslavenske armije pokušavaju zadržati Vis pod kontrolom
1992. godina
Jugoslavenska armija je prisiljena otići
2003. godina
Svjetska zaklada za prirodu WWF proglašava Vis jednim od deset poslijednjih rajskih otoka na Mediteranu
Najnoviji komentari