oVisuVis, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. Površina otoka iznosi 90,3 km2, dug je 17 km, a širok 8 km. Po poslijednjem popisu stanovnika ima 4338 žitelja, ali stvaran broj ljudi koji živi na otoku je znatno manji. Najviši vrh je Hum sa 587 m nadmorske visine.

Otok Vis je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vjetrovima. Prosječna temperatura zraka tijekom najtoplijeg mjeseca srpnja je 24 °C, a siječnja 8,8 °C. Godišnja količina oborina je 557 mm (ljeti svega oko 40 mm). Žive vode nema, osim nekoliko vrela kod Komiže. Suvremeno opremljeno vodospremište sagrađeno je u Koritima.

Na otoku Visu postoje dva veća mjesta: Komiža i Vis, te niz manji sela i zaseoka.

Grad Komiža je smješten na zapadnoj strani otoka Visa u velikom komiškom zaljevu kojeg zatvara otok Biševo dok drugu stranu Komiže zatvara brdo Hum. Upravo takav položaj grada Komiže i nedostatak obradivog zemljišta odredio je orijentaciju Komiže ka moru i ribarstvu.

Prema popisu građana iz 2001. godine Hrvati su većinsko stanovništvo grada Komiže. Komižani govore cokavskim narječjem koji je podvrsta čakavskog narječja. Popis stanovništva u Komiži se vodi već oko 150 godina, a Komiža danas ima najmanji broj stanovnika od tada i to negdje oko 1523. Komiška općina je znala imati i oko 5000 stanovnika što je više od trostruko nego danas.

U općinu Komiža naravno osim samog grada Komiže ulazi i područje Podšpilje s naseljima Žena Glava, Podšpilje, Duboka, Podhumlje i Borovik, selo Oključna na sjevernom dijelu otoka Visa te otoci Svetac, Jabuka, Palagruža, Biševo i Brusnik.

Grad Komiža je najpoznatiji po svojoj dugogodišnjoj ribarskoj tradiciji, koju su iseljeni Komižani prenijeli i u ostale zemlje svijeta. Prije Drugog svjetskog rata u mjestu Komiža je postojalo sedam tvornica koje su prerađivale ribu koje su poslije udružene u jednu tvornicu. Sve donedavno to je bio najvažniji i najveći izvor prihoda i najveće mjesto zapošljavanja, ali je potpuno nestao u privatizaciji i kako to obično biva prodano je samo zemljište koje će sigurno biti prenamijenjeno u druge svrhe.

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i Stonca.

Ukupan broj stanovnika Grada je 1.960, od toga u samom naselju Vis 1.776. Prije Drugog svjetskog rata, područje tadašnje općine Vis (jednako današnjem Gradu) je imalo 4.189 stanovnika, a mjesto Vis 3.189 (Popis 1931.). Od tada broj stanovnika stalno opada.

Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki kolonisti sa Sicilije u IV. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu. Antička Issa se razvijala kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza za naseljavanje dalmatinskog kopna (Epetion / Stobreč i Tragurion / Trogir). Funkcionirajući kao polis (grad-država), Issa je svoju samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio Rimskog carstva. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.

Grad Vis je danas jedino mjesto na otoku koje ima redovitu katamaransku i trajektnu liniju sa Splitom koji je udaljen oko 30 nautičkih milja.

Osnovne informacije

ZEMLJOPISNE KOORDINATE:
- 43° 3´ 32˝ N
- 16° 11´ 41˝ E
POVRŠINA: 90,3 km2
DUŽINA OBALE: oko 77 km
STANOVNIŠTVO: (2001. godine)
- mjesto Vis: 1776
- mjesto Komiža: 1523
- ukupno na otoku: 3637
NAJVIŠI VRH: Hum (587 m)
IZLOŽENOST VJETROVIMA:
- sjeverozapadnim
- jugoistočnim
PROSJEČNA TEMPERATURA:
- srpanj (24°C)
- siječanj (8,8°C)
OBORINE:
- ljeti (41 mm)
- ukupno (577 mm)
KLIMA: sredozemna
NASELJA: grad Vis, grad Komiža, Podselje, Marine Zemlje, Podstražje, Podšpilje
POVEZANOST: svakodnevne trajektne i katamaranske linije

Viške rici - riječi


____________A____________

abadât - hajati, mariti
abajîn - otvor ili prozor na krovu
adijo - zbogom, pozdrav, oproštaj na rastanku
afitôn - iznajmljen, koji je dat u najam
akośtât - približiti (se), pristati (brodom)
ala - kao, na način, poput
alavija - dobro, upravo, baš kako treba
alerôj - sat
alibât - izbaciti, odbaciti
âloj - vrsta biljke velikih mesnatih listova, agava
altroke - itekako, dapače
ambô - par, spoj od dva broja
anel - prsten, metalni prsten na provi i na krmi broda
anguja - jegulja
ankôra - još, opet
apanât - zadahnuti, pomutiti, orositi (se)
apena - jedva, tek
apjômbo - okomito
arevât - stići, doći, doputovati
argumenat - dokaz, razlog, opravdanje
arjôv - nevaljao, zao
âsti - uzvik iznenađenja, čuđenja
atento - pažljivo, pozorno
aźvelto - brzo, hitro, živahno
____________B____________

babarîn - podbradnik
babetina - posve stara žena
bacva - bačva
bacvôr - bačvar
badât - brinuti, hajati
baja - drveni sud za vrenje mošta
bakalôr - bakalar
baketîna - palica namazana ljepljivom smolom za lov ptica
balancâna - patlidžan, vrsta biljke velikog jajastog ploda
balât - plesati
balatura - trijem, balkon, galerija u crkvi
balîna - loptica, kuglica
balônca - vaga
balovica - osoba koja mnogo govori
balun - lopta
bandîra - zastava
banjamarija - kuhanje posudom u kipućoj vodi
baratât - upravljati, rukovati
bârba - stric, ujak, naziv kojim pomorci oslovljavaju komandanta broda
barbjer - brijač
barenko - barem, makar
barîl - bačvica
bârś - baš
barufa - svađa, smutnja, tučnjava
baśkotîn - slatki dvopek
batarija - električna ručna svijetiljka na baterije
batina - naziv za muški spolni organ
batuda - udar, udarac
bekuc - sapnica, plamenik
beśtija - životinja, tovarna životinja
bevônda - vino dobiveno ispiranjem komine
bíbit - napitak
bija - drvo, motka, toljaga
bîna - umiješeni kruh
bôdul - otočanin, čovjek s otoka
bônda - strana, padina, bok (brda)
briśkula - vrlo raširena igra na karte
bucôl - otvor na cisterni gdje se crpi voda
burdîl - buka, vika, svađa
____________C____________

ca - što
cagod - štogod, nešto
cakló - staklo
carnilo - crnilo
carnjul - vrsta ribe, crnej
carven - crven
ceparkat - grepsti, premetati rukama
ceśjât - češati (se)
cetvortâk - četvrtak
cima - konop
cinpris - čempres
cipal - vrsta ribe
círit - ceriti se, smijati se
côrka - naziv za kokoš crna perja
côrv - crv
coto - osoba koja šepa
cvît - cvijet, vrsta domaćeg slatkog peciva
____________Ć____________

ćapât - uhvatiti
ćapîna - štipaljka, hvataljka kojom se pričvršćuje rublje na sušilo
ćapôn - pričvršćen
ćô - oblik kao cô, izgovara se u viškim selima
____________D____________

darevôn - stignut, dostignut
darvâ - drva
darźât - držati
dât - dati
dedekat - mucati
defate - u stvari, doista
degradât - degradirati
dekorât - ukrasiti, dekorirati
deretur - voditelj poslova, upravitelj
deśperât - gubiti nadu, prestati se nadati
deśtrigât - potrošiti, spiskati
deźbjego - poprečno, koso
dlôn - dlan
dofinit - dovršiti, svršiti
dôlnji - donji, onaj koji je dole
diprît - doseći, stići
dotôr - doktor
dreto - ravno, pravo
drîvo - drvo
durât - trajati