Dobri dupini vole more oko Lastova i Visa, pokazuju istraživanja hrvatske Udruge Plavi svijet, koja je nakon dvogodišnjih istraživanja na najjužnijim srednjodalmatinskim otocima otkrila oko tristo ovih morskih sisavaca nastanjenih u tom akvatoriju. Usporedbe radi, u moru oko Malog Lošinja, gdje Udruga već 22 godine prati kretanje i život dupina, otkriven je gotovo upola manji broj, kaže Draško Holcer, prvi čovjek Plavog svijeta.
- Na području Lastova, na kojemu smo istraživanja prvi put radili prošlog ljeta, pojedinačno smo prepoznali 80-ak životinja. Na Visu, na kojem Plavi svijet djeluje posljednje dvije godine, susreli smo se s 200-tinjak životinja, od kojih većinu viđamo od samog početka istraživanja. To znači da oni u tom području uglavnom i borave – kaže Holcer, navodeći kako je na području Malog Lošinja od nekadašnjih 150 primjeraka životinja, pojedinačno uočenih prije 20-ak godina, njihov broj pao na nekih 100 do 120.
Smanjenju broja dobrih dupina u nekom području više je uzroka, no među najvažnijima Holcer ističe uznemiravanje i zagađenje bukom, inače jedan od najvećih problema ne samo našeg već i ostalih svjetskih mora.
Dupini ne vole buku i graju, i to ne zbog toga što su razmaženi, već zato što putem zvuka oni zapravo vide i osjećaju prostor oko sebe.
Buka im smeta
- Oni zvuk koriste kao sredstvo međusobna razgovora, ali preko njega stvaraju i percepciju prostora u kojemu borave. I kada ih buka brodskih motora nadjača, tada nemaju drugog načina nego se iseliti iz nekog područja i pronaći novi, mirniji životni dom. Područje Malog Lošinja nekima je od njih očito postalo prilično burno pa su počeli tražiti neke nove lokacije – tvrdi Holcer, koji s ekipom biologa i međunarodnih znanstvenika što su s Plavim svijetom na stalnoj on-line liniji već u svibnju nastavlja započete aktivnosti na Visu i Lastovu.
Prvi čovjek Plavog svijeta ne krije kako usprkos dugogodišnjim istraživanjima dupina u Jadranu još ne postoje nikakva opsežnija znanja o stanju njihovih populacija.
Istraživanja se provode tek parcijalno na određenim jadranskim punktovima, a u sakupljanju informacija umnogome pomažu i ribari te pomorska policija.
- Mislim da ribari ne nanose ugrozu dupinima iako bilježimo povremene incidente. Nećemo kriti, dupini povremeno rade štete na ribarskim mrežama, iako ne možemo samo njih okriviti za to djelo. Ponekad štetu nanose i kormorani, te neke ribe grabljivice. Našim istraživanjima zapravo nastojimo dobiti što više informacija o životu tih morskih sisavaca, uočiti pravce njihova kretanja i zaštititi ih jer ih nema u velikom broju – kaže Holcer.
Morski vrag
Znanstvenici Plavog svijeta tijekom boravka na Visu imali su susret s kitom koji je sretno i zadovoljno nekoliko sati blagovao u vodama oko Biševa i Sveca. Kao iznimno dojmljivu scenu Holcer ističe susret s dvjema skupinama velikih goluba uhana, u narodu poznatima kao morski vragovi, koje je zatekao u području Lastova i Sveca.
Nekoliko tih, inače ugroženih i zaštićenih životinja, čiji raspon peraja naraste i više od četiri i po metra, elegantno je lebdjelo 15-ak centimetara ispod površine mora, znanstvenicima pružajući sliku kakva se dugo pamti.
Otisak peraje
Ono što je ljudima otisak prsta, to je dupinima fotografija leđne peraje, koja je osobita i jedinstvena za svaki primjerak.
U susretu s dupinima Holcer i njegov tim fotografiraju njihove peraje, slike sa svim podacima katalogiziraju i potom ih uspoređuju s dotada prikupljenim i arhiviranim materijalima.
Na takav se način dobiva popis pojedinačnih dobrih dupina na nekom području i pravci njihova kretanja.
Ocijenite članak
(Ocijenjeno 1 puta, Ocjena: 5/5) Spremite u bookmarks
Najnoviji komentari