Ribe (Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Naročito dobro osjetilo koje je razvijeno kod riba jest osjetilo bočne linije. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari 450 milijuna godina. Danas na svijetu postoji oko 25,000 vrsta riba.

Morska riba iz porodice sleđeva, duga do 25 cm, gore zelenkasto-maslinaste, dolje srebrnaste boje. Živi u Sredozemnom moru i Atlantiku, a obalama prilazi u golemim jatima od rana proljeća do kasne jeseni. Lovi se noću pod svijećom stajaćim mrežama ili kružnim plivaricama. Na Jadranu sačinjava do 50% od cjelokupnog godišnjeg ulova. Zimi se povlači u mrijest u dublje kotline mora.

Jestiva riba koštunjača iz porodice skušovki. Vretenasto tijelo pokriveno je sitnim ljuskama. Na leđnoj strani je modra s crnim prugama, a na trbušnoj bijelo-srebrenasta. Naraste do 70 cm u duljinu. Hrani se ribama. Živi na pučini u Jadranu, Mediteranu te u istočnom i zapadnom Atlantiku.

Riba koštunjača iz porodice kanaca, uz zubaca jedna od najvećih kvalitetnih riba u Jadranu. Izraste do 1,40 m dužine, tamnosmeđe je boje. Živi na dubljem hridinastom i pjeskovitom dnu Mediterana, istočnog Atlantika i Pacifika. U Jadranu žive i suvrste: kirnja zubaša, kirnja dugulja i kirnja glavulja.

Morska riba koštunjača iz porodice ljuskavki ili kantara. Odozgo je kovno-crvenkaste do modrikasto-sive boje, a brkovi su joj žućkasto-ružićasti. Dug je do 1 m i težak do 10 kg. Ima velike snažne zube kojima grabi manju ribu, školjkaše i mekušce. Živi u blizini obala, pri grebenastom, morskim biljem obraslom dnu. Čest je u Jadranu, a meso mu se vrlo cijeni.

Morska riba koštunjača iz porodice kantara, duguljasta tijela, jake glave, krupnih ljusaka. Tijelo je modro-zelenkaste boje na leđima, postrance srebrnasto s jasno smeđim prugama. Na škržnim zaklopcima ističe se zlatna mrlja. Naraste do 60 cm, a teži do 8 kg. Živi uz obale Mediterana i zapadne Afrike, najčešće u uvalama, lukama, naročito uz riječna ušća. Zalazi i u slatku vodu. Hrani se školjkama.

Jestiva morska riba iz porodice kantara, ljuskavki. Na tijelu ima tri do četiri uzdužne zlataste pruge na modrikastoj podlozi. Živi uz obalu u području morskog bilja, kojim se hrani. U Jadranu je česta, a lovi se posebnim mrežama.

Dobio je ime po crnoj prugi koja se nalazi iza glave, a ispred repa također ima jače izraženu crnu prugu. Najčešće boravi na dubinama do 50 metara. Mrijesti se u zimskim mjesecima i jedna je od najbrže rastućih riba. Mogu živjeti na svim vrstama dna, ali najčešće biraju kamenita, ljušturasta dna. Žive i na brakovima do 100 metara dubina. Hrani se školjkama, rakovima, glavonošcima te ostacima riba. Najveći fratri dosežu težinu do 1.5 kg.

Ima vretenasto tijelo pokriveno sitnim ljuskama, tamno-ljubičaste je do tamno-modre boje na leđima, a srebrenasto-bijele na trbuhu. Dosegne dužinu do 5 m, a težinu do 700 kg. Glava tune je čunjasto zašiljena, a usta su velika s nizom oštrih zubića. Glavno obitavalište joj je Sredozemno more, a zalazi sve do obala Danske. Živi u površinskim slojevima, ali ide i u veće dubine.

Morska riba koštunjača iz porodice kovača. Ima kratko visoko tijelo, velike bodljikave peraje. Sivo-srebrnaste je boje, a sa svake strane tijela ima po jednu okruglu mrlju. Izraste do 1 m dužine i 15 - 20 kg težine. Plijen lovi izbacujući naglo svoja ispruživa usta. Hrani se manjim ribama, rakovima i školjkama. Rasprostranjen je u Mediteranu i Atlantiku najsjevernije do Engleske.

Riba koštunjača iz poridice Sparidae. Tijelo mu je narančasto-crvene boje sa svijetlom trbušnom stranom. Naraste do 60 cm. Živi i u Jadranskom moru. Meso mu je dobre kvalitete.

Jestiva riba koštunjača iz porodice Sparidae, duga do 30 cm. Tijelo eliptično, odozgo smeđe ili kovno-modro, bokovi srebrnasto-modri, a trbuh sivo-srebrnast. Ima jednu leđnu peraju koja je sprijeda poduprta bodljama. Živi u Jadranskom, Sredozemnom te Crnom moru i istočnom dijelu Atlantskog oceanau blizini obale na hridinastom dnu.

Glavonošci

Jestiv glavonožac sa 10 krakova. Veći je od sipe, Od ljušture (kućice) preostala je rudimentarna rožnata pločica nalik na pero. Vješt plivač i grabežljivac, hrani se ribama. Rasprostranjen u Jadranu, Mediteranu i Atlantiku.

Osmokraki glavonožac iz reda dvoškržnjaka. Na dugačkim krakovima ima po dva reda prianjalki. Puzi po kamenitom morskom dnu. Boju mijenja prema okolini. Velik je grabežljivac, lovi hlapove, jastoge i školjke. Baca se na žrtvu i po 2 metra daleko. Česta je u Mediteranu i Jadranu.

Mekušac, glavonožac iz porodice Sepiidae. Široka i ovalna, spljoštena tijela koje lako mijenja boju, duga je do 25 cm. Sa strane ima dva bočna nabora poput peraja. Oko usta ima osam kraćih krakova s prianjalkama i dva mnogo dulja, pokretna, s prianjalkama na vrhu za lovljenje plijena. Ispod plašta nalazi se unutarnja vapnena ljuštura tzv. sipina kost. U unutrašnjosti tijela ima kesicu s crnilom koje sipa u opasnosti izbacuje. Hrani se ribama i racima. Živi uz obalu Atlantskog oceana, Sjevernog i Sredozemnog mora, a česta je i u Jadranu.